Mahale čuvaju bliskost građana i harmoniju života u gradu Istaknuto

ocijeni
(0 glasova)

Ljepota sarajevskih mahala nadaleko je poznata zahvaljujući, prije svega, kulturi i običajima koje su u našu zemlju donijele Osmanlije. Prema jednom od popisa, pred sami kraj osmanske vlasti u Sarajevu su postojale 104 mahale. Ne zna se koja je među njima bila ljepša, govori Mufid Garibija, sarajevski arhitekta i dobar poznavalac historije grada.

Naime, kako se Sarajevo gradilo i kako su nastajali prvi sokaci, ukazala se potreba za gradnjom mesdžida, koji su postali nukleus formiranja mahala. Džamija ili mesdžid bili su u centru vjerskog i svjetovnog života, a od njih su se pružali krakovi sokaka koji su činili mahalu.

 

Životni problemi

Prema predanjima, prvu mahalu napravio je osnivač našeg grada Isa-beg Ishaković oko svoje džamije, koja je s vremenom dobila ime Atik (Stara) ili Careva. Nakon nje, jedna za drugom nizale su se mahale u kotlini, a njihovi osnivači uglavnom su bili stanovnici tih sokaka.

- Svi životni problemi Sarajlija rješavali su se u mahali. Takav odnos očuvao je bliskost građana pa nije slučajno da su postojale harmonija i disciplina života u gradu. Neprijateljima grada smetalo je takvo Sarajevo i samo su čekali trenutak kada će, zbog velike zavisti, sve to razvaliti i poremetiti. To se desilo upadom austrijskog vojskovođe Eugena Savojskog 1697. godine – ističe Garibija.

Iskoristio je odsustvo vojno sposobnih Sarajlija, koji su bili na drugim frontovima, te je napao grad, sve je popalio, popljačkao i porušio, a iza njega je ostalo zgarište nezapamćenih razmjera. Veliki dio stanovnika tada se odselio, ne vjerujući da je oporavak moguć, a ostali su samo oni najčvršće vezani za ovu dolinu.

Stari sjaj

- Obnova je tekla istim sistemom kao i prvobitna gradnja. Ondašnje Sarajlije znale su da je mahala osnov svega pa su prvo podigle džamije kako bi vratile i uspostavile red u međuljudskim odnosima. Sarajevo se, uprkos svim izgledima, obnovilo, ali mu nije vraćen stari sjaj iz 16. i 17. stoljeća – dodaje Garibija.

Držanje na okupu i za vrijeme agresije

Nova ekspanzija Sarajeva vidljiva je i u vrijeme Austro-Ugara, kada modernizacija nije narušila način života u mahali. Nakon Austro-Ugara, neki zlonamjerni ljudi iskovali su čak i pogrdni termin “mahalanje”, poistovijećen s ogovaranjem. Sve su to bili pokušaji otupljivanja moralnih i patriotskih vrijednosti, koje gaji mahalski način života. Uprkos tim pokušajima, mahala je preživjela i svoje prednosti pokazala kroz organizaciju odbrane Sarajlija na samom početku posljednje agresije i četverogodišnje opsade grada.

Zajednički dogovor

- Stanovništvo svake mahale svoje probleme, radosti i pitanja iznosilo je u svoj džemat i rješavalo ih kroz zajednički dogovor. Upravo su zato mahale postajale stubovi funkcioniranja gradova u osmanskom vaktu, a takav pristup nije zaobišao ni Sarajevo – govori Garibija.

Izvor: Avaz

Komentiraj

Osigurajte unos svih neophodnih informacija koje su označene sa zvjezdicom (*). HTML kod nije dozvoljen.

Pretraži dućane

Booking.com

Baš dućani

 

Najnoviji dućani

Najbolje ocjenjeni dućani

Dućani sa najviše recenzija

Popularni dućani