Mušinu tucanu kafu voljeli su pisci, glumci, pjevači...

ocijeni
(0 glasova)

Dolaskom Osmanlija i kafa je stigla u naše krajeve. U Sarajevu su ubrzo otvorene prve kafane, pa se rodio i jedan novi esnaf, kahvedžijski. Kafane nisu bile samo na čaršiji već i u mahalama, a najpoznatija je bila Mušina na Vratniku sa stoljetnom tradicijom.

Uređena je krajem 19. stoljeća u zgradi nekadašnje carine koja je izgrađena
1739. godine. Nakon što ju je 1903. preuzeo Muharem Bekrić zvani Mušo, prozvana je Mušinom kafanom.

Kameni dibeci

- Kafa se tucala u kamenim dibecima i tako pripremala za piće. Kasnije su mlinovi zamijenili dibeke i kafa se sve više mljela. Upravo je Mušo u svojoj kafani bio jedan od rijetkih koji su sačuvali tradiciju tucane kafe - kazuje Mufid Garibija, arhitekt i dobar poznavalac historije grada.

Ispred kafane je tekao rukavac Mošćanice koji je stvarao poseban ambijent i lijep ugođaj prilikom ispijanja kafe zvane "dočekuša". Toliko je bio čist da se iz njega voda mogla odmah piti.

- Vremenom je unutarnji izgled kafane mijenjan, ali je uvijek odisao bosanskom atmosferom sa zastrtim ćilimima i zaokruženim minderima. Poslije je ovuda prestala teći Mošćanica, ali je arhitektura vanjskog izgleda s bosanskim prozorima i krovovima od šindre ostala nepromijenjena.

Posjete nobelovca 

Taj spoj kamena, šindre i bijelih duvarova (zidova) podsjećao je na stari dio Travnika. 

Zbog toga, i nadaleko poznate dobre kafe, čest gost kafane bio je i nobelovac Ivo Andrić. Ovaj kutak u Sarajevu podsjećao ga je na rodni grad pa je u njemu rado provodio vrijeme sa svojim društvom - ističe Garibija.

Jedinstveni i inspirativni ambijent Mušine kafane prepoznala je i kulturno-umjetnička avangarda Sarajeva koja se okupljala tražeći dašak mira, inspiraciju, prijatan razgovor... U bašti s pogledom na prelijepi kanjon Miljacke mogli su se vidjeti i umjetnici poput Abdulaha Sidrana, Zuke Džumhura, Zijaha Sokolovića, Josipa Pejakovića, Zdravka Čolića, Harija Varešanovića...

Mušo nije dočekivao ove cijenjene goste jer je preselio na bolji svijet, ali je tradiciju nastavila njegova kćerka i njen suprug zvani Banča, iz stare sarajevske porodice Burek.

Ulazak partizana  

Pored ove kafane Sarajlije su dočekale i ulazak prvih partizana u grad, odnosno pripadnike 16. Muslimanske brigade. To nije bilo slučajno jer su baš u njoj često sjedili i pripadnici pokreta otpora s Vratnika, ali i iz cijelog Sarajeva. Čest gost među njima bio je i narodni heroj Mustafa Dovadžija, kurir Maršala Tita i Vrhovnog štaba.
 
Devastirana za vrijeme agresije

Kafana je devastirana prilikom napada na humanitarni konvoj 1992. i nakon toga više nikada nije radila. Agresorske snage su tada s položaja Borija granatirali konvoj Crvenog krsta i teško oštetili Mušinu kafanu i Višegradsku kapiju. Porodica Burek je tradicionalni posao nastavila na Baščaršiji u Gazi Husrev-begovoj ulici. U istim kamenim dibecima tuca se i prodaje kafa po stoljetnom sarajevskom receptu.

Izvor: Avaz

Komentiraj

Osigurajte unos svih neophodnih informacija koje su označene sa zvjezdicom (*). HTML kod nije dozvoljen.

Pretraži dućane

Booking.com

Baš dućani

 

Najnoviji dućani

Najbolje ocjenjeni dućani

Dućani sa najviše recenzija

Popularni dućani