Sebilj Istaknuto

ocijeni
(0 glasova)

sebilj

Glavni grad BiH oduvijek je bio poznat po sebiljima, česmama i šadrvanima iz kojih su se čistom vodom osvježavale i Sarajlije i putnici namjernici.
I danas ih ima, ali u mnogo manjem broju. Svojom ljepotom, gordošću i humanim postojanjem, vremenu još prkosi sebilj na Baščaršiji, kao pravi ljepotan među okolnim objektima. Riječ sebilj arapskog je porijekla i označava "zgradu na putu u kojoj ima vode".
U današnjem obliku sagrađen je davne 1913. godine i spomenik je arhitekture.

 

"U Sarajevu je bilo više sebilja po kojima je ovaj grad bio prepoznatljiv. U katastrofalnom požaru 1697. godine uništeni su svi sebilji u Sarajevu. Godine 1753. bosanski vezir hadži Mehmed-paša Kukavica sagradio je sebilj u staroj sarajevskoj čaršiji u kojem je bila uvedena voda iz Gazi Husrev-begova vodovoda", priča Nermina Nanić, saradnik za graditeljsko nasljeđe u Kantonalnom zavodu za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
Dodaje da je sebilj u staroj sarajevskoj čaršiji porušen 1891. godine, a razlozi rušenja nisu poznati.
"Po ugledu na taj sebilj, vrhunski arhitekta Aleksandar Wittek radi projekat sebilja, a sve po uzoru na nacrt sebilja građenih u 16. vijeku. Tako je novi sagrađen 1913. godine i to je ovaj koji je na Baščaršiji sačuvan do danas", ističe Nanićeva.
Unutar sebilja je u prvo vrijeme bio službenik koji je punio tasove (posude) vodom i dijelio ih žednim prolaznicima.
Domovina sebilja je Arabija. Njihova gradnja u našoj zemlji počela je dolaskom Osmanlija. Putopisac Evlija Čelebija spominje da je 1660. godine u Sarajevu bilo 300 sebilja i do danas je sačuvan samo ovaj na Baščaršiji. Putnici namjerni i putopisci znali su reći da je "iskonska ljubav prema vodi duboko ukorijenjena u svijest svakog stanovnika šeher Sarajeva".
"Tu se čovjeku čini da može dugo živjeti, jer na hiljadu mjesta po Sarajevu teku česme iz vrela neumrlosti", ispjevao je Nekresija, najpoznatiji sarajevski pjesnik s kraja 16. i početka 17. vijeka.
Sebilj na Baščaršiji sagrađen je od kamena hreše, drveta i bakra.
"Na betonske temelje je oslonjen osmougaoni postament obložen fino urađenim kamenom iznad kojeg je bogato i lijepo izvedena drvena konstrukcija sa mušepcima (drvenim rešetkama) i prozračnim otvorima. To daje svojevrstan pečat vitkosti cijelom objektu. Krovnu konstrukciju karakteriše velika i rešmom ukrašena streha sa kupolom, pokrivenom bakrom, kao završnim elementom na čijem vrhu se nalazi alem. Voda otiče u dva velika monolitna kamena korita", objašnjava Nermina Nanić iz Kantonalnog zavoda za zaštitu kulturno-historijskog i prirodnog nasljeđa Sarajevo.
Dodaje da je prva sanacija sebilja na Baščaršiji urađena 1981. godine, potom manja intervencija 1984. godine pred Zimske olimpijske igre održane u Sarajevu.
"Usljed granatiranja grada 1992. godine sebilj je oštećen gelerima, pa je manja popravka uslijedila 1997. godine, kada su popravljeni mušepci i obojena drvena konstrukcija. Prije dvije godine sebilj je detaljno restauriran. Zamijenjen je bakarni pokrov, saniran dovod i odvod vode, urađena zaštita drveta", rekla je Nanićeva, dodavši da je potom urađeno i prigodno osvjetljenje ovog spomenika arhitekture.

Elma Duvnjak 22.04.2008 19:45

Nezavisne novine

 

Komentiraj

Osigurajte unos svih neophodnih informacija koje su označene sa zvjezdicom (*). HTML kod nije dozvoljen.

Pretraži dućane

Booking.com

Baš dućani

 

Najnoviji dućani

Najbolje ocjenjeni dućani

Dućani sa najviše recenzija

Popularni dućani