Zanatlija Mensur Zlatar (koji je, eto, zlatar kao što mu i prezime govori) s Bašcaršije pune 44 godine obavlja funkciju muvekita, covjeka koji navija sat na kuli pored Begove džamije u Sarajevu.
"Rijec muvekit potice od rijeci vakat (vrijeme) i oznacava covjeka koji podešava vrijeme, odnosno odreduje kad je zalazak sunca", pojašnjava Zlatar na pocetku razgovora za Sarajevo-x.com.
Dodaje kako je uloga muvekita u ranijem periodu bila veoma znacajna, buduci da sat na kuli pokazuje vrijeme a la turca (lunarni sat) i na osnovu njega se odredivalo kad ce se klanjati koji vakat-namaz, a u vrijeme ramazana taj je sat bio mjerodavan za odredivanje vremena iftara.

"Pamtim kad bi se za ramazan oglasilo zvono na sahat-kuli, potom bi se upalili kandilji na Begovoj džamiji, a onda i na džamiji na Vratniku. Danas je, naravno, drugacije, jer se s tabije oglasi top, a onda se na džamijama u Sarajevu popale kandilji, cime se oznaci da je vrijeme iftara. Medutim, i dan-danas tacno u vrijeme iftara oglasi se i zvono na sahat-kuli", pojašnjava naš sagovornik, isticuci kako je sahat-kula izgradena uz džamiju baš zato što se po tom vremenu odredivalo kad se klanja koji vakat-namaz.

Jedini u svijetu

"Sigurno je da danas više ljudi ima privatni avion, nego što su ljudi u ta davna vremena imali sat. Tad je muvekit morao poznavati matematiku, astronomiju i fiziku, na osnovu kojih je, uz pomoc starog instrumenta (rub tahta ili astrolabijum) odredivao kad je zalazak sunca, odnosno tacno vrijeme. S vremenom se tehnologija usavršavala pa se vrijeme odredivalo uz pomoc savremenijeg instrumenta (sekstant). Danas, medutim, sve to nije potrebno, jer se sve može provjeriti i na osnovu rucnog sata, a svi potrebni podaci mogu se provjeravati i putem interneta", kaže naš sagovornik, koji sat na kuli navija dva-tri puta sedmicno.

On napominje kako prema lunarnom vremenu dan pocinje s akšamom i tada je na kuli 24 sata, te dodaje kako se pretpostavlja da je sat na sarajevskoj sahat-kuli jedan od rijetkih, ako ne i jedini preostali javni sat na svijetu koji mjeri lunarno vrijeme.

Prvi pisani trag o sahat-kuli u Sarajevu, ciji je graditelj Gazi Husrev-beg, jedan od najvecih bosanskih vakifa iz turskog doba, pojavljuje se u prvoj polovini 17. vijeka. Kula je od tad u nekoliko navrata bila oštecena, a najviše je stradala krajem 17. vijeka, kad je spaljena u naletu Eugena Savojskog na Sarajevo 1697. godine. Obnovljena je, naravno nakon toga, kao i 1762. godine. U knjigama je zaopisano da je kula znacajnije oštecena i 1831, nakon cega je opet "popravljena prije 1834. godine".

"U 19. vijeku dograden je gornji dio objkekta gdje je smješteno zvono, nakon što su dva sarajevska trgovca 1876. iz Londona donijeli satni mehanizam marke Gillete & Bland Croydon, jer je stari, turski, bio dotrajao. Novi satni mehanizam je imao dva utega, jedan za satni mehanizam, a drugi za zvono. Taj mehanizam ima transmisiju i pokazuje vrijeme na sve cetiri strane svijeta i dan-danas", navodi Zlatar.

Tradicionalna vrijednost

Prema njegovim rijecima, taj je satni mehanizam 1967. godine popravio je zlatar i sahadžija Abdulah Kasumagic, uz pomoc dvojice svojih radnika i našeg sagovornika, te pozlatio kazaljke i brojeve na sva cetiri brojcanika.

"Od te 1967. godine ja do danas navijam sat na kuli, jer od tad raniji muvekit, stari imam Fejzulah Hadžibajric više nije mogao obavljati taj posao i penjati se na kulu, koja ima 77 drvenih stepenika poredanih u kvadratnom nizu. Dakle, sve ovo vrijeme brinem o vremenu na sahat-kuli, ranije me tokom mog godišnjeg odmora u tome mijenjao komšija, a sad to cini moj sin. Tacno vrijeme na sahat-kuli danas više nije toliko znacajno ako se gleda s prakticne strane, ali zato ono ima svoju tradicionalnu vrijednost", zakljucio je naš sagovornik.

Zahvaljujuci Mensuru Zlataru i dan-danas kad u toku ramazana sat na kuli otkuca 24 sata, vrijeme je iftaru i tad se na tabiji oglasi top, a na džamijama se popale kandilji.

Izvor: Sarajevo-x.com
Piše: Nedžad Jamakovic